Razvojne faze

Što su razvojne faze?

Razvojne faze su jedan od koncepata transakcijske analize. Prema teoriji razvojnih faza, djeca od rođenja do odrasle dobi prolaze kroz 6 razvojnih faza: „BITI“, „ČINITI“, „MISLITI“, „IDENTITET“, „VJEŠTINE“ i „INTEGRACIJA“. Kroz njih uče sve ono što im je potrebno za daljnji razvoj i život. Nazivi faza odražavaju ono najvažnije što se događa u pojedinoj fazi. Kada se u odrasloj dobi susretnemo s problemima ili temama iz pojedine faze, mi tu fazu „recikliramo“, odnosno mentalno se vraćamo u nju.

Vizualizirajte razvojne faze kao toranj od novčića, gdje svaki novčić prezentira razvojne zadatke pojedine faze. Ako su razvojni zadaci svake faze zadovoljeni, toranj će biti ravan i stabilan. Tako ćemo u životu imati dobre temelje i resurse da se nosimo s različitim poteškoćama. U suprotnom, toranj će biti neravan i nestabilan te će se lako urušiti kada u životu naiđemo na poteškoće. Stabilni tornjevi novčića temelj su samopouzdanja i samopoštovanja. Stoga je zadatak svakog roditelja pomoći djetetu da zadovolji razvojne zadatke pojedine faze. Tako, osim što izvršava roditeljsku funkciju, dijete stvara dobre temelje za daljnji život.

razvojne faze

BITI

Prva razvojna faza „BITI“ traje od rođenja do 6 mjeseci, a u njoj dijete razvija temeljno povjerenje.

Zadatak roditelja u ovoj fazi je djetetu pružiti ljubav, brigu i dodir i dosljedno odgovarati na djetetove potrebe. U ovoj fazi jedini način djetetove komunikacije s roditeljem je plač. Dijete plače kada mu je hladno ili vruće, kada je gladno ili žedno… Za djetetov razvoj nije dobro pustiti ga da plače. Dijete do 6 mjeseci ne zna manipulirati i uvijek plače s razlogom. Roditelj koji reagira na djetetov plač tako da mu posveti pažnju i provjeri zašto plače, osigurava djetetu razvitak povjerenja u okolinu jer zna da će reagirati na njegove potrebe. U suprotnom će se dijete osjećati prestravljeno i kao da je prepušteno samo sebi.

Važno je da roditelj djetetu da do znanja da je sretan što je tu, da pripada ovdje, da su njegove potrebe važne, da mu je drago da je baš takvo kakvo je, da smije rasti na svoj način, osjećati sve osjećaje, doživljavati sve što doživljava te da ga voli i brine o njemu. Ako roditelj zadovolji djetetove potrebe u ovoj fazi, ono uči samo zadovoljavati svoje potrebe, vjerovati, emocionalno se povezivati te prihvaćati njegu i dodir.

U odrasloj dobi ova faza je važna kada smo umorni, povrijeđeni, ranjivi, bolesni, pod stresom, prolazimo velike promjene, bolujemo zbog gubitka, trudni smo ili imamo malu bebu te počinjemo nove značajne procese. S navedenim ćemo se lakše nositi ako su nam razvojni zadaci ove faze zadovoljeni. Kada „recikliramo“ ovu fazu, možemo prestati raditi stvari, prestati razmišljati, htjeti češće jesti i spavati, imati poteškoće s koncentracijom, izražene potrebe za dodirom i za obnovom veza s drugima, tražiti priznanje za ono što jesmo, a ne za ono što činimo. Primjerice, za vrijeme pandemije i potresa u Zagrebu, mnogi su se vraćali u fazu „BITI“ jer im je bila ugrožena egzistencija.

ČINITI

Druga razvojna faza „ČINITI“ traje od 6 do 18 mjeseci, a u njoj dijete razvija različite vještine. U ovoj fazi dijete ima poseban interes i znatiželju za okolinu. Istražuje, želi dodirnuti, okusiti i vidjeti sve oko sebe, razvija osjetila, uči tražiti i dobiti pomoć, formira siguran dodir i vezanost te uči da postoji više opcija za rješavanje problema.

Zadatak roditelja je da djetetu pruži:

  • sigurnost (npr. sigurni uvjeti za puzanje i istraživanje)
  • ohrabrenje (dijete je ponosno i zadovoljno kada napravi nešto samo, a roditelji plješću sa strane)
  • raznolikost (npr. različite igračke kojima dijete može baratati i različitu okolinu za istraživanje)
  • podršku i zaštitu te da ga ne prekida u onome što može napraviti samo

Roditelj ne bi trebao govoriti djetetu „ne“ iz svoje zone komfora jer je tako lakše i sigurnije, nego ga pustiti da radi stvari, istražuje i uči. Tako dijete shvaća da smije istraživati i eksperimentirati, a roditelj će ga podržati i zaštititi, da smije koristiti sva svoja osjetila kada istražuje, ponavljati koliko god puta treba, znati ono što zna, biti znatiželjno i zainteresirano za sve, da ga roditelj voli promatrati u njegovim nastojanjima i inicijativama te da ga voli i kada je aktivno i kada je mirno i tiho.

U odrasloj dobi ova faza je važna kada smo u novoj okolini, dio kreativnog procesa i kada smo u fazi uspostavljanja neovisnosti. Kako nam je u svim tim situacijama potrebna inicijativa i kreativnost, bit će nam lakše ako smo zadovoljili razvojne zadatke ove faze. Osoba koja nije razvila inicijativu boji se istraživanja i uspjeha. Kada „recikliramo“ ovu fazu možemo imati poteškoće s postavljanjem ciljeva, potrebu da budemo mobilni i aktivni, pojačane su nam znatiželja i intuicija, možemo često mijenjati dom, posao i automobil te birati avanturističke aktivnosti tijekom slobodnog vremena ili odmora ili se jako bojati svega toga.

MISLITI

Treća razvojna faza „MISLITI“ traje od 1. do 3. godine i u njoj dijete razvija mišljenje. U ovoj fazi dijete testira realnost, isprobava granice, rješava probleme, izražava ljutnju i ostale emocije, počinje se odvajati i osamostaljivati .Također prestaje biti centar roditeljskog svijeta („Mama, vidi me!“ – „Pričekaj da napravim ručak pa ću ti se posvetiti.“). Najdraže riječi djeteta su „ne“ i „neću“, a važna tema je „što je moje“.

Zadatak roditelja u ovoj fazi je ohrabrivati mišljenje, objašnjavati, pokazivati kako, prihvaćati emocije, postavljati granice te dati djetetu do znanja:

  • da mu je drago da je počelo misliti, da je u redu biti ljut (ali da pri izražavanju ljutnje ne povrjeđuje sebe i druge te ne oštećuje stvari)
  • da smije reći „ne“ i gurati stvari od sebe kako bi testiralo granice
  • da smije učiti i misliti po svom
  • da smije misliti i osjećati istovremeno
  • da smije znati što mu treba i tražiti pomoć
  • da se smije odvojiti se od roditelja, a on će ga i dalje voljeti

U odrasloj dobi ova faza je važna kada prekidamo blizak odnos, usvajamo nove informacije, zauzimamo se za sebe, zauzimamo novu poziciju, mijenjamo dogovore i pregovaramo. Ako razvojni zadaci ove faze nisu zadovoljeni, možemo imati problema s rješavanjem problema i izražavanjem vlastitog mišljenja. Kada „recikliramo“ ovu fazu pojačane su naša znatiželja i intuicija, osjećamo potrebu da uspostavimo novu razinu samostalnosti i individualnosti, odnosno odvojenosti.

IDENTITET

Četvrta razvojna faza „IDENTITET“ traje od 3. do 6. godine, a u njoj dijete razvija svoj identitet. U ovoj fazi dijete otkriva svoj identitet kroz spol, uloge, odjeću i moć, traži informacije, uči kroz igru i odvaja maštu od realnosti.

Zadatak roditelja u ovoj fazi je odgovarati na djetetova pitanja, pružati informacije, učiti ga raznim vještinama, društveno prihvatljivom ponašanju i podržavati ponašanja koja su OK. Važno je da djetetu da do znanja da ga voli i da voli ono što je, da ga ponekad mora ograničavati, dok ne svlada potrebne vještine, da smije postavljati pitanja te biti samostalan i tražiti pomoć u isto vrijeme.  Ako u ovoj fazi, primjerice, dijete još uvijek spava s roditeljima, to ne pomaže razvoju njegova identiteta. Bilo bi dobro da dijete, ako je moguće, ima neki svoj prostor gdje se može malo odmaknuti od roditelja.

U odrasloj dobi ova faza je važna kada smo u potrazi za novom vezom, poslom, državom (da bismo našli nešto što nama odgovara, moramo znati tko smo mi sami), kada odgajamo djecu predškolske dobi i kada smo u nekoj novoj ulozi. „Recikliranje“ ove faze donosi pitanja i probleme povezane s ulogama, ostvarivanjem i sl., možemo promijeniti svoj izgled, stil života ili posao.

VJEŠTINE

Peta razvojna faza „VJEŠTINE“ traje od 6. do 12. godine. Ova faza slična je fazi „ČINITI“, ali dijete sada uči novu razinu vještina. Dijete u ovoj fazi uči aktivno slušati i prikupljati informacije, adaptirati se i snositi posljedice, ne slagati se i istovremeno pripadati. Zadatak roditelja je djetetu osigurati sredstva za učenje novih vještina, podržavati ga, pohvaljivati i postavljati granice. Tako će mu i dati do znanja da smije razmisliti prije odluke, učiti iz vlastitih pogrešaka, pronaći svoj način, učiti kako se ne slagati, misliti na sebe, rješavati probleme i ne ostajati u stresu.

U odrasloj dobi ova faza je važna kada mijenjamo ili nadograđujemo identitet, započinjemo nešto u novim okolnostima, učimo nove vještine i odgajamo dijete od 6 do 12 godina. Kada su razvojni zadaci ove faze zadovoljeni, sposobni smo preispitivati neke svoje vrijednosti i biti fleksibilniji. Kada „recikliramo“ ovu fazu mi ažuriramo unutarnje strukture, preispitujemo i ponovno učimo kako raditi stvari, istražujemo nove vrijednosti, ideje i ponašanja, možemo isprobavati nove socijalne uloge nakon što napustimo stare, pravimo pogreške i osjećamo se čudno ili nespretno, možemo tražiti kontakt s ljudima koji su izvan našeg uobičajenog kruga obitelji i prijatelja, koncentrirani smo na definiranje realnosti, nošenje s autoritetima, svađanje i osuđivanje.

INTEGRACIJA

Šesta razvojna faza „INTEGRACIJA“ traje od 13. do 18. godine, a u njoj dijete integrira stečena znanja i vještine. U ovoj fazi dijete završava svoj razvoj, ide prema samostalnosti i emocionalno se odvaja od obitelji. Fokus je na identitetu, seksualnosti, povećanim kompetencijama, a tipično je kršenje pravila i testiranje granica. Roditelj treba prihvatiti da dijete nakon 12. godine sebe poima kao odraslu osobu. Međutim, djetetu u ovoj fazi još uvijek nedostaje iskustvo i ne vjeruje da mu se išta loše može dogoditi. Stoga mu je roditelj još uvijek potreban za postavljanje granica i razgovor.

Uloga roditelja je sve manje odgojna, a sve više savjetodavna: treba savjetovati, hrabriti, podržavati, diskutirati i pitati dijete za mišljenje. Dijete će onda znati da smije znati tko je i sakupljati iskustva za neovisnost, da smije razvijati svoje interese i odnose, koristiti stare vještine na nove načine, da se roditelj raduje što ga upoznaje kao odraslu osobu i da vjeruje da će tražiti podršku kada će mu trebati. Tako roditelj i dijete razvijaju uzajaman odnos povjerenja i poštovanja.

U odrasloj dobi ova faza je važna kada se pripremamo napustiti stari posao, završavamo neki proces i kada odgajamo tinejdžera. „Recikliranjem“ ove faze istražujemo različite teme. Na primjer, seks i njegovu važnost, kako se veze uklapaju i podupiru naš odrasli identitet i vrijednosti, osobnu filozofiju i poziciju kako smo povezani sa svijetom. Imamo povećane potrebe za snom, istraživanjem glazbe i droga te eksperimentiramo sa seksualnošću. Ponašamo se kao tinejdžer te prekidamo odnos mentorstva i uživamo u slobodi.

Zaključak

Roditelji koji su pomogli djetetu da ispuni svoje razvojne zadatke, omogućili su mu stabilan toranj od novčića! Naravno, u praksi nije sve idealno, ali to ne znači da roditelji koji ne zadovolji sve djetetove potrebe čini to zato što ne voli ili zanemaruje dijete. Važno je da je roditelj emocionalno prisutan u djetetovom životu, da reagira na njegove potrebe te mu pruži sigurnost, toplinu i podršku. Budite primjer svojoj djeci pokazujući što to znači kvalitetno brinuti za sebe i druge.

Kroz psihoterapiju možeš otkriti svoje nezadovoljene razvojne zadatke, poteškoće ili uvjerenja koja te sputavaju. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.

Pisano za Centar za reproduktivno mentalno zdravlje.

Levin-Landheer, P. (1982). The Cycle of Development. Transactional Analysis Journal, 11(2), 129-139. https://doi.org/10.1177/036215378201200207

Scroll to Top
Skip to content