Aktivno slušanje

Većina ljudi više voli pričati, nego slušati. Međutim, osim govora, na komunikaciju i odnose s drugim ljudima (privatno i poslovno) velik utjecaj ima i slušanje. U sukobima je često slušanje iz zasjede (slušamo, ali kako bismo uočili pogreške i zatim napali osobu), a svakodnevno koristimo i selektivno slušanje (od svih informacija čujemo samo one koje su u skladu s našim uvjerenjima, a ostale ne čujemo ili ih iskrivimo kako nam najbolje odgovaraju).

Aktivno slušanje je komunikacijska vještina koja zahtjeva veću svjesnost i zalaganje te nam pomaže da u potpunosti razumijemo što nam druga osoba govori. Posebno je korisna pomagačkim strukama te direktorima, menadžerima, onima koji se bave prodajom i slično. Aktivnim slušanjem sugovorniku dajemo do znanja da nas zanima što govori, da je u centru pažnje, da razumijemo razgovor i sudjelujemo u njemu te ga potičemo da govori i dolazimo do vrijednih informacija. Posljedično, možemo pohraniti sve važne informacije od sugovornika i koristiti ih s vremenskom odgodom. Ljudi vole kada se sjetimo nečega što su davno rekli. Djeca će znatno drugačije reagirati ako im, umjesto automatskih prigovora na neko ponašanje, ponudimo slušanje. Prigovori im nisu zanimljivi, ali pitanja i razgovor o njihovim osjećajima jesu.

Primjerice, ako je dijete ljuto i ti misliš da znaš zašto, svejedno ga pitaj što se dogodilo te mu daj do znanja da ga razumiješ (iako to možda misliš da to nije razlog za ljutnju). Tinejdžeri posebno vole biti saslušani bez osuđivanja. Ako ih saslušaš i daš im do znanja da ih razumiješ, veće su šanse da će u budućnosti poželjeti s tobom podijeliti probleme s kojima se suočavaju. Aktivno slušanje pokazuje naš interes i brigu za sugovornika, vodi do bolje informiranosti o sugovorniku ili situaciji, potiče daljnju komunikaciju, vodi do veće suradnje i boljeg rješavanja problema, smiruje napete situacije, poboljšava odnose među ljudima te potiče druge da i oni nas pažljivije slušaju.

U idućem razgovoru:

• podsjeti sam sebe da slušaš (sama odluka da ćemo slušati je velik korak).

• gledaj sugovornika u oči (u suprotnom će pomisliti da si nezainteresiran/a)

• poprati slušanje i drugim neverbalnim znakovima (npr. kimanje glavom i izrazi lica)

• ako ti nešto nije jasno postavljaj pitanja (tako možemo biti sigurni da smo dobro razumjeli i pokazujemo sugovorniku da ga slušamo)

• parafraziraj (ponavljanje onoga što smo čuli vlastitim riječima pomaže nam da provjerimo jesmo li stvarno slušali)

• ne prekidaj sugovornika jer pretpostavljaš ili podrazumijevaš što je htio reći (podrazumijevanje=nerazumijevanje je uzrok mnogih sukoba)

• ne prekidaj šutnju (možda sugovorniku treba vremena da nešto kaže)

• izbjegavaj ometajuće pokrete (npr. tipkanje po mobitelu govori sugovorniku da nam nije stalo do onoga što govori, da nam je dosadno i da ne slušamo)

Kada pričamo ponavljamo ono što već znamo, a slušajući možemo naučiti nešto novo!

aktivno slušanje

Psihoterapija je mjesto gdje će teterapeut uvijek aaktivno slušati, a istovremeno možeš i sam naučiti tu vještinu. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Scroll to Top
Skip to content