Frustracija je neugodan osjećaj koji se javlja kada ne možemo zadovoljiti neku aktualnu i važnu želju.
Frustracija (nezadovoljstvo) je važan osjećaj jer nas motivira da se dodatno potrudimo oko ostvarivanja svoje želje. Kada smo frustrirani, možemo reagirati agresivno (npr. ukloniti ili zaobići prepreku koja nas sprječava da ostvarimo želju), ali to nije adekvatna reakcija. Frustraciju je važno tolerirati, a ostvarivanje želje odgoditi na onda kada to bude moguće (ako je apsolutno nemoguće, moramo prihvatiti realnost i trajno odustati od želje). Ako nam je uskraćena pasivna želja (nada), nećemo biti frustrirani, ali možemo biti razočarani (drugi nisu ispunili naša očekivanja) ili očajni (patnja kada shvatimo da naša želja ne može biti ispunjena i da od nje moramo odustati).
Okolnosti koje nas sprječavaju u ostvarivanju želje su vanjski izvor frustracije. Međutim, on može biti i unutarnji, kada frustriramo sami sebe (npr. nešto želimo i sami sebe sprječavamo da stupimo u akciju kako bi ostvarili tu želju). Samofrustracija (sposobnost uzdržavanja od vlastite želje) je znak samokontrole. Pretjerana je ako si ne dopuštamo ispunjenje zdravih želja, adekvatna je ako racionalno procijenimo od kojih želja trebamo odustati, a nedovoljna je ako imamo nisku toleranciju frustracije.
„Razmažena“ djeca zapravo imaju nisku toleranciju frustracije. Do toga dolazi ako roditelji često popuštaju djetetu u ostvarivanju želja kada vide da je frustrirano i da pati. Važno je da dijete nauči podnositi osjećaj nezadovoljstva kada mu roditelji odbiju ispuniti neku želju, kako bi kasnije bilo sposobno samo odustati od nekih svojih želja. Osobe s niskom tolerancijom frustracije nemaju razvijenu samokontrolu, ne razlikuju želje od potreba, ne podnose uskraćivanje želja, nestrpljive su, pokazuju pretjerano snažnu i neadekvatnu frustraciju te ju smatraju nepodnošljivom i neizdrživom, ponašaju se kao da moraju ostvariti svaku svoju želju i odustaju od želja koje ne mogu ostvariti odmah.
Antisocijalne ličnosti imaju nisku toleranciju na frustraciju te im je cijeli sustav želja poremećen (imaju abnormalne, perverzne ili socijalno neprihvatljive želje).
Psihoterapija ti može pomoći da osvijestiš i prihvatiš sve svoje osjećaje, a posebno one neugodne. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.
Milivojević, Z. (2016). Emocije: Psihoterapija i razumijevanje emocija. Mozaik knjiga.