Obrambeni mehanizmi

Što su obrambeni mehanizmi?

Obrambeni mehanizmi su nesvjesno i neracionalno korištene strategije kojima se štitimo od anksioznosti i konflikata prisutnih u svakodnevnom životu. Oni moraju biti nesvjesni jer obrane ne bi bile učinkovite kada bismo znali da sami sebi lažemo. Koristimo ih svi i rijetko koristimo samo jedan.

obrambeni mehanizmi

Neki od obrambenih mehanizama

POTISKIVANJE
  • otklanjanje neugodnog iskustva ili osjećaja iz svjesnosti kako bismo se zaštitili
  • kako su ta iskustva i osjećaji na nesvjesnoj razini i dalje prisutni te može djelovati na nas, važno ih je osvijestiti i proraditi (npr. netko može potisnuti seksualni nagon toliko jako da postane impotentan)
PROJEKCIJA
  • pripisivanje vlastitih neželjenih misli, osjećaja ili osobina na druge, kako bismo se lakše s njima suočili (npr. „Nisam ljubomorna, ona je ljubomorna na mene.“)
  • narušava odnose, pa je važno naučiti izražavati osjećaje na primjeren način
PREMJEŠTANJE
  • preusmjeravanje emocionalnog odgovora s potencijalno opasnog na zamjenski, manje prijeteći objekt (npr. zaposlenik koji je ljut na šefa ne izražava svoju ljutnju prema njemu jer se boji otkaza, nego se iskaljuje na podređenog)
REAKTIVNA FORMACIJA
  • obrana od neugodnih osjećaja pretvaranjem istih u suprotni osjećaj (npr. ako nam smo ljubomorni na nekoga, ali se toga sramimo, možemo se prema njemu ponašati pretjerano ljubazno)
REGRESIJA
  • povratak na obrasce ponašanja mlađe dobi, najčešće u stresnim situacijama, kako bismo izbjegli odgovornost (npr. dijete koje je traumatizirano prvim danom vrtića može se vratiti u fazu puzanja, iako već dugo hoda)
FIKSACIJA
  • uporno ponavljanje nekih akcija za koje je očito da neće dovesti do cilja, kako bi se obranili od frustracije (npr. osoba koja ne zna pjevati se svake godine prijavljuje na natjecanje u pjevanju)
RACIONALIZACIJA
  • smišljanje razloga za neopravdane postupke, misli ili osjećaje kako bismo smanjili osjećaj krivnje (npr. student koji padne usmeni ispit krivi „zlonamjernog“ profesora)
NEGACIJA
  • negiranje činjenice da su se neki događaji, koji su prebolni za suočavanje, uopće dogodili (npr. roditelji djeteta s neizlječivom bolesti mogu smatrati da se radi o pogrešnoj dijagnozi)
SUBLIMACIJA
  • zamjena neprihvatljivih emocija ili misli u one zrelije i društveno prihvatljive (npr. umjesto da se iskali na svojim ukućanima, nakon napornog dana na poslu, osoba odlazi na trening)
  • poželjan obrambeni mehanizam

Navedene obrambene mehanizme možemo prepoznati kod sebe i kod drugih. U situacijama kada smo umorni ili pod stresom i ne možemo racionalno reagirati, mogu biti korisni. Međutim, ako su jedini i dugoročni način nošenja sa stresom, postaju destruktivni. Stoga je važno suočiti se s onim što nam smeta i prihvatiti neugodne emocije, umjesto da se stalno branimo. Iako ih je nemoguće isključiti, psihoterapija ti može pomoći da ih osvijestiš i zamijeniš prikladnim reakcijama. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.

Scroll to Top
Skip to content