Sukob je situacija u kojoj postoji napetost u međuljudskim odnosima zbog neusklađenih potreba, želja, ciljeva ili načina njihova ostvarenja. Većina ljudi uz sukob veže isključivo negativne pojmove te smatra da je sukob iznimna i destruktivna situacija. Međutim, sukob u odnosima je neizbježan te je nužan rezultat različitih potreba, interesa i stajališta. Sukobi sami po sebi nisu opasni za odnos. Opasan je način na koji se oni odvijaju, a problem najčešće nastaje zbog naše reakcije na sukob. Neke od pozitivnih strana sukoba mogu biti: donošenje kvalitetnih odluka, poticanje kreativnosti (nove ideje), povećavanje interesa i motivacije, omogućavanje prilagodbe promjenama i osobni rast. Do sukoba najčešće dolazi zbog percepcije neuskladivih razlika i procjene da sukob ima veću korist od tolerancije razlika.
Ishodi sukoba mogu biti različiti:
POBJEDNIK-GUBITNIK („Bit će kako ja hoću ili nikako“ ): ponašanje u obliku naređivanja, prijetnje, prisiljavanja, nadmudrivanja, suprotstavljanja i kontrole
GUBITNIK-POBJEDNIK („Kako god ti želiš“): ponašanje u obliku prihvaćanja kritike, slaganja, umanjivanja svojih ciljeva, laskanja, smirivanja druge strane i naglašavanja njezine pravednosti
GUBITNIK-GUBITNIK ( „Sukob? Ma nema nikakvog problema“): ponašanje u obliku povlačenja, poricanja, odgađanja razgovora, ignoriranja
KOMPROMIS („Ja ću se malo povući, ako se ti povučeš“): ponašanje u obliku cjenkanja, naglašavanja razlika, preispitivanja, slušanja i popuštanja
POBJEDNIK-POBJEDNIK („Moj izbor je … Što bi ti želio?“): ponašanje u obliku prikupljanja informacija, traženja alternativa, otvorenog dijaloga, prihvaćanja različitosti i uključenosti
Sukobi između ljudi koji jedni drugima nešto znače mogu se prevladati i razriješiti putem komunikacije. Naime, ako želimo izbjeći destruktivne sukobe, nužno je koristiti obostrano dogovaranje pri čemu obje strane ozbiljno shvaćaju svoje i tuđe potrebe i granice. Cilj rješavanja sukoba je očuvanje odnosa, bez odustajanja od važnog interesa. Nakon sukoba odnos bi se trebao unaprijediti. Stoga je važno da se ne borimo protiv osobe s kojom smo u sukobu, nego da se usmjerimo na problem. U konstruktivnom sukobu problemi se razmatraju otvoreno, aktivno se traže rješenja, izbjegavaju se provokacije, obje strane slušaju jedna drugu, svatko ima priliku dati svoj doprinos, nitko se ne povlači, problemi su riješeni i donesene su odluke. U sukob se može uključiti i treća, nepristrana strana, koja može olakšati pregovaranje, pomoći u prepoznavanju stvarnog problema, osigurati uvjete za rješenje te pomoći u pronalasku različitih rješenja i donošenju odluke.
Psihoterapija ti može pomoći da naučiš konstruktivno rješavati sukobe. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.