Želja

Želja je osjećaj težnje da se nešto posjeduje, postigne ili ostvari.

Želja je pokretač koji nas motivira da idemo prema određenom cilju. Kada nešto strastveno želimo, potpuno se posvećujemo ostvarenju te želje i sve drugo nam je manje važno.

Želju je važno razlikovati od potrebe. Potreba je biološki određena i njezin uzrok leži u urođenom osjećaju da organizmu nešto nedostaje (npr. hrana, piće, san), a povezana je s ugodom i neugodom. Potrebe su nužne za preživljavanje. Želja je psihički fenomen povezan sa zadovoljstvom i nezadovoljstvom. Što je željeni predmet vrjedniji, želja je snažnija i veće je zadovoljstvo kada se ona ostvari i frustracija kada se ne ostvari. Stoga je potrebu i želju moguće razlikovati pitanjem: „Hoću li umrijeti ako to ne ostvarim?“.

Ljudi često pretvaraju svoje želje u potrebe te ih očajnički pokušavaju ostvariti. Kada su neostvarive, želje su izvor frustracije i nesreće. Ljudi takve želje pokušavaju ostvariti povlačeći se u svijet mašte (npr. čitanje, gledanje filmova, igranje igrica). Kupnja nepotrebnih stvari je rezultat miješanja želja i potreba. Zato je cilj reklame predstaviti proizvod tako da izgleda kao da zadovoljava neku potrebu. Posljedično, ljudi žele taj proizvod jer ga povezuju s identitetom, statusom, stilom života i onim bez čega se ne može.

Nada je pasivna želja: osjećaj da će se stvari, koje su izvan naše kontrole, odvijati na način koji će dovesti do ostvarenja neke važne želje. U ekstremnim situacijama (npr. bolest, zatvor) ona je jedino što nam preostaje, ali nije adekvatno da se samo nadamo u okolnostima u kojima možemo nešto poduzeti kako bi ostvarili svoju želju.

Kako mala djeca nisu sposobna razlikovati sebe od svoje želje, kada im netko ne ispuni želju, ona to doživljavaju kao da ih se odbacuje i ne voli. Ta normalna razvojna faza završava kada dijete, uz pomoć roditelja, shvati da odbijanje želje nije isto što i odbacivanje njega kao osobe. Ako se to ne dogodi, odrast će u osobu koja ne razlikuje sebe od svojih želja. Posljedično, neće govoriti drugima svoje želje zbog straha da joj neće pomoći pri njihovom ostvarenju ili će na odbijanje želje burno reagirati.

Jedan od glavnih problema u komunikaciji je mišljenje da su ljudi dužni prepoznati tuđe neizrečene želje i zadovoljiti ih. Ljudi ponekad, kako bi umirili svoju savjest, potiskuju želje koje smatraju neprihvatljivima ili ih potpuno isključuju jer su u djetinjstvu naučili da moraju biti skromni ili su bili kažnjeni ako su imali svoje želje ili su ih htjeli ostvariti.

Želje je važno osvijestiti, izražavati i ostvarivati. U redu je imati želje i tražiti druge da nam pomognu u njihovom ostvarenju. U tome ti može pomoći psihoterapija. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.

Literatura