Na većinu odluka koje donosimo u životu utječu naši stavovi (trajni i dosljedni načini mišljenja prema ljudima, objektima ili idejama). Najveći utjecaj na izgradnju naših stavova imaju obitelj, bliski prijatelji, ali i kultura kojoj pripadamo. Naime, u obitelji usvajamo neki poželjni sustav vrijednosti, prema kojemu formiramo stavove, a kultura ima neke norme i običaje koje poštujemo.
Vrijednosti (npr. moralna uvjerenja) su jedan od izvora emocionalno zasnovanih stavova, koji nisu rezultat racionalnog razmatranja pitanja već njima više upravljaju emocije nego logika. Takvi stavovi su posebno izraženi kod pitanja pobačaja, smrtne kazne, kloniranja, umjetne oplodnje, eutanazije i slično. Pokušaji promjene takvih kod osobe ugrožavaju sustav vrijednosti, stoga su ti stavovi i otporniji na promjenu. Zanimljivo je kako se ljudi često raspravljaju upravo oko stavova temeljenih na vrijednostima. Mislite li da ima smisla ulaziti u raspravu ili pokušati uvjeravati osobu u nešto, što se kod nje (i/ili kod nas) ne temelji isključivo na razumu, nego na vrijednostima i emocijama?
O tome koliko nam je važan neki stav i koliko smo istinski zabrinuti oko nekog pitanja, ovisi koliko ga primjećujemo kod drugih ljudi te koliko će nam se drugi sviđati. Međutim, ljudi su ponekad skloni mijenjati stavove kako bi se slagali sa stavovima njihovog intimnog partnera. Ako želimo učvrstiti stav, jedan od načina je da promislimo o argumentima za i protiv stava prije nego što ga netko napadne. Tako ćemo, kada budemo izloženi argumentima protiv svoga stava, biti spremniji razmisliti zašto su ti argumenti neosnovani i suprotstaviti se.
Iako nam se nekada ne sviđaju tuđi stavovi, važno je razumjeti da ih svatko gradi na vlastitim uvjerenjima i iskustvima (još od djetinjstva) te da ih ne možemo prisilno promijeniti.