Spavanje

Zašto je spavanje važno?

Sama činjenica da provodimo 1/3 ili više svoga života spavajući, govori nam koliko je spavanje važno za naše zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Istraživanja su pokazala da kod ljudi koji nemaju redovnu higijenu sna i malo spavaju dolazi do povišenja hormona kortizola, dakle više su pod stresom. Također, dolazi i do promjene koncentracije hormona koji reguliraju glad i sitost (grelin i leptin) te osjećaju veću glad, a ujedno imaju i lošije odabire pri prehrani. Tako dolazi i do povećanja tjelesne težine, povećanog rizika za visok krvni tlak, dijabetes, probleme sa srcem te veću podložnost virusnim infekcijama.

Prije pronalaska električne energije ljudi su spavali oko 10 sati (ovisno o izlasku i zalasku sunca). Prema tome, možemo zaključiti da je 7 sati sna minimum, a ne optimum! Kada spavamo manje od 7 sati (odnosno, budni smo više od 17 sati) ulazimo u zonu nedostatka sna i „spavačkog duga“. Stil života u kojem vlada kronična neispavanost, odnosno spavanje manje od 7 sati vodi debljanju, dijabetesu, srčanom udaru, poremećajima srčanog ritma, obolijevanju krvnih žila, padu imuniteta, karcinomu itd.

Zbog neispavanosti može doći i do mikrospavanja: fenomena kad osoba zaspi otvorenih očiju na nekoliko desetaka sekundi, potpuno nesvjesna da je zaspala. Mikrospavanje je odgovorno za razne nesreće (posebno prometne) koje uzrokuju ljudi koji se trude ostati budni mnogo duže nego što je to optimalno.

San je potreba i ljudsko pravo

Mnogi ljudi koji spavaju manje od 7 sati smatraju da su se na to navikli i da nemaju nikakav problem. Međutim, to je samoobmana. Psihološki testovi pokazuju da je dovoljno da netko spava samo jedan sat manje da bi imao loš rezultat na testovima svojih sposobnosti. U suvremenom društvu na spavanje se gleda kao na pasivnost i lijenost pa se neki čak i hvale kako im malo spavanja treba i kako su produktivniji od drugih.  Sigurno ste nekada čuli ili sami izrekli: „Naspavat ću se kad umrem.“ nažalost, kronična neispavanost može brzo dovesti upravo do tog trenutka.

Može li se mozak oporaviti od nespavanja?

Važno je naglasiti da, iako možda ne spavate dovoljno, zbog različitih životnih (ne)prilika, naš mozak sposoban je to podnijeti, oporaviti se i nastaviti funkcionirati bez dugoročnih posljedica. Dokaz za to nam je jedan zanimljivi eksperiment iz 1964. godine, gdje čovjek po imenu Rendi Garder, nije spavao čak 11 dana. Naime, on nije imao nikakve tjelesne niti psihičke poteškoće kao posljedicu eksperimenta. Pokazalo se da su se javili kratkotrajni poremećaji viših mentalnih i spoznajnih funkcija, kao što su: koncentracija, percepcija, zaključivanje, memorija i motivacija. Također, imao je i zamućen vid, nerazgovijetan govor, halucinacije i paranoidne ideje. Međutim, nakon nekoliko dana sna, sve funkcije su se vratile u normalu.

Stoga, ako ste možda trudnica, novopečeni roditelji ili iz bilo kojeg drugog razloga ne spavate dovoljno u trenutnom periodu života, ne brinite! Kada kritični periodi prođu, naš mozak sposoban je oporaviti se od nedostatka sna.

Savjeti za poboljšanje spavanja:

• Idite na spavanje i ustajte iz kreveta u isto vrijeme svaki dan.
• Vježbajte svaki dan (izbjegavajte vježbanje kasno navečer jer vas može razbuditi).
• Temperatura u spavaćoj sobi treba biti malo niža nego u ostatku kuće (toplina može poremetiti san).
• Koliko god možete izolirajte se od buke kako bi vam u sobi bilo tiho kad pokušavate spavati.
• Pobrinite se da vam spavača soba bude mračna kad pokušavate spavati (svjetlo remeti otpuštanje hormona spavanja).
• Izbjegavajte bilo što previše stimulativno prije spavanja (poput igranja kompjuterskih igrica ili gledanja nečeg uzbudljivog ili zanimljivog).
• Navečer izbjegavajte sve što sadrži kofein (čaj, napitke poput Coca-cole, kavu i sl.).
• Izbjegavajte upotrebu alkohola kao pomoć da zaspete – alkohol smanjuje kvalitetu sna.
• Ako ste previše gladni ili previše siti, to vam može poremetiti san. Ako ste gladni prije odlaska u krevet, mala, lagana užina bi mogla pomoći, ali izbjegavajte sve što bi moglo prouzrokovati osjećaj prejedenosti i nadutosti.
• Izbjegavajte drijemanje tijekom dana – to može biti teško ako ste preumorni i neispavani, ali drijemane tijekom dana može utjecati na kvalitetu vašeg sna.
• Izbjegavajte nervozu i ljutnju ako se mučite zaspati.

Psihoterapija ti može pomoći u rješavanju poteškoća sa usnivanjem, spavanjem, a možemo raditi i analizu snova. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.

Pisano za Centar za reproduktivno mentalno zdravlje.

Literatura