Ljudi često brkaju pojmove stereotip, predrasuda i diskriminacija. Znaš li koja je razlika između ova tri pojma?
Stereotipi su generalizacije o grupi ljudi, odnosno pripisivanje istih obilježja svim članovima te grupe, bez obzira na međusobne razlike. Jedan od stereotipa koji se javlja u različitim kulturama je „Lijepo je dobro.“, kojim se pretpostavlja da je fizička privlačnost povezana s nekim drugim poželjnim osobinama. Poznati su i stereotipi o spolnim ulogama, koje često održavaju reklame u kojima, primjerice, žena ne zna parkirati automobil, a muškarac ne zna promijeniti pelenu. Ponekad je to samo način na koji pojednostavljujemo svijet (svrstavamo u kategorije) te može uključivati i pozitivne osobine (npr. „Crnci trče brže od bijelaca.“).
Stereotip je adaptivan ako je točan, ali ako je netočan, može biti nepravedan. Kada je stereotip formiran, jako je otporan na promjene. Svi imamo neke stereotipe, koji se ponekad automatski aktiviraju pri susretu s pripadnikom neke grupe. Ako nemamo predrasude, svjesno ih možemo zanemariti. Međutim, često zbog želje da budemo prihvaćeni i uklopljeni, prihvaćamo stereotipna vjerovanja i ne dovodimo ih u pitanje (konformizam).
Izvor stereotipa može biti i iluzorna korelacija. Javlja se kada imamo dojam o povezanosti pripadnosti određenoj skupini i nekih osobina koje s tom skupnom pripadnošću zapravo nemaju veze (mediji često oblikuju i održavaju stereotipe tako što posebno naglašavaju kada npr. prometnu nesreću uzrokuje vozač BMW-a). Često i sami pronalazimo potvrdu za naše stereotipe tako što vlastitim i nesvjesnim postupcima prema pripadnicima neke grupe uzrokujemo njihovo stereotipno ponašanje (samoispunjavajuće proročanstvo).
Predrasude su negativni stavovi i osjećaj prema pojedincu, temeljeni isključivo na pripadnosti određenoj grupi, zanemarujući njegove individualne osobine ili ponašanje. Uče se u djetinjstvu, od autoriteta poput roditelja i odgajatelja te su čvrste i teško promjenjive.
Neki uzroci predrasuda su:
• obilježja ličnosti (ličnost koja se podređuje autoritetu sklonija je predrasudama)
• opažanje članova druge grupe međusobno sličnijima nego što jesu
• kulturna uvjerenja (proizlaze iz postojećih razlika među socijalnim skupinama i služe potvrđivanju kulturalnih vrijednosti i održavanju specifičnih normi)
• procjena da je ponašanje osobe posljedica ličnosti, a ne situacije
Vrijeđajuću neka obilježja pojedinca (rasna, spolna, religijska, politička i sl.), predrasude negativno utječu na njegovo samopoštovanje. Predrasude među ljudima se smanjuju kada imaju zajednički cilj, ravnopravan status ili ovise jedni o drugima.
Diskriminacija se odnosi na ponašanje, odnosno neopravdan negativan postupak prema pojedincu samo zbog pripadnosti određenoj grupi (nacionalizam, rasizam i sl.), a proizlazi iz predrasuda. Međutim, netko može imati predrasude, ali se ne mora ponašati diskriminatorno te nije svaki diskriminacijski čin motiviran predrasudom.
