Transakcijska analiza

Što je transakcijska analiza?

Transakcijska analiza (TA) je teorija ličnosti i sistematska psihoterapija čiji je cilj osobni razvoj i promjena. Ime je dobila po tome što je zasnovana na analizi transakcija. Transakcija je osnovna jedinica komunikacije u kojoj ljudi međusobno razmjenjuju poruke. Naime, kada se ljudi sretnu netko će (prije ili kasnije) progovoriti ili pokazati bilo kakav znak da primjećuje prisutnost ostalih. To se zove transakcijski podražaj. Drugi će na neki način odgovoriti na podražaj, što se zove transakcijski odgovor. Kroz transakcije se odvijaju razne vrste međuljudske komunikacije: od jednostavnih društvenih rituala kao što je rukovanje do kompleksnih psiholoških igara, ali i duboke intime između dvoje ljudi.

Neki od TA koncepata su: ego stanja, razvojne faze, driveri, životne pozicije, simbioza, reket osjećaj, relacijske potrebe, transakcije, životni skript, igre, drama trokut, zabrane, strukturiranje vremena… Teorija TA dobro je osmišljena i jasno argumentirana, a ističe se svojom dubinom i širokim spektrom primjene. Razumljiva je svima jer koristi najjednostavnije objašnjenje za svoje koncepte, opisana je jednostavnim, laičkim jezikom te se može prikazati raznim dijagramima.

Eric Berne – osnivač TA

Osnivač TA je psihijatar i psihoterapeut Eric Berne, a godinom nastanka TA smatra se 1958., kada je objavio knjigu „Transakcijska analiza – nova i djelotvorna metoda grupne terapije“. Berne je pohađao edukaciju iz psihoanalize, u Drugom svjetskom ratu radio je u kao vojni psihijatar američke vojske, poslije rata bio je savjetnik za psihijatriju i neurologiju načelnika saniteta američke vojske, predavač u Medicinskoj školi, vodio je psihijatrijsku ordinaciju i bio je savjetnik za grupnu terapiju.

Kada je njegova prijava da postane psihoanalitičar bila odbijena s obrazloženjem da se treba još nekoliko godina usavršavati, to ga je duboko razočaralo. Naime, Berne je imao kritički stav prema psihoanalizi i odstupao je od nekih temeljnih psihoanalitičkih postavki, što u psihoanalitičkim krugovima nije bilo dobro prihvaćeno. Međutim, sve to rezultiralo je njegovom vlastitom teorijom i psihoterapijskom metodom – transakcijskom analizom. Berne je zastupao demistifikaciju psihoterapijskog procesa i isticao značaj uključivanja klijenta kao surađujućeg partnera u terapiji: zato transakcijska analiza koristi svakodnevni jezik.

Filozofske postavke TA

Ljudi su OK

Prema TA, svi ljudi su vrijedni te zaslužuju poštovanje i dostojanstvo kao ljudska bića. Naravno, nećemo uvijek prihvatiti ono što netko čini, ali prihvaćamo ono što netko jest: to što ne prihvaćamo nečije ponašanje, ne znači da ne prihvaćamo nekoga kao osobu. Kao ljudi, svi smo jednaki (bez obzira na naša postignuća, rasu, spol, dob, vjersko opredjeljenje itd.).

Svatko ima sposobnost razmišljanja

Svatko od nas (osim ljudi s ozbiljnim oštećenjima mozga) ima sposobnost razmišljanja i odlučivanja o svome životu. Stoga smo svi odgovorni za svoj život, osobne promjene i posljedice svojih odluka.

Ljudi sami odlučuju o svojoj sudbini i te odluke mogu mijenjati

Čak ni dok smo bili djeca, roditelji nisu mogli odlučivati umjesto nas: sami smo izabrali različite strategije da bi se izborili s izazovima i poteškoćama na koje smo tada nailazili. Stoga mnoge odluke donosimo nesvjesno i vrlo rano u životu. Na tome se temelji jedan od glavnih koncepata TA – životni skript (nesvjesni životni plan napravljen u djetinjstvu). Upravo zato što smo sami donijeli određene odluke, danas ih (ako je potrebno, ako to želimo i ako smo na to spremni) možemo promijeniti. Dakle, uvijek se možemo mijenjati i mi sami biramo hoćemo li zadržati stare odluke te obrasce ponašanja, osjećaje i mišljenja povezana s njima.

Autonomija – cilj TA

Svi se rađamo autonomni, jedinstveni i neponovljivi. Međutim, s vremenom sve više nalikujemo na svoje najbliže: mislimo, osjećamo, doživljavamo i vrednujemo slično njima i tako gubimo svoju autonomiju. Cijena našeg odrastanja je djelomični gubitak autonomije, ali uvjet naše zrelosti i odraslosti je njezina ponovna uspostava. Eric Berne je autonomiju smatrao zdravljem. Autonomija je oslobođenje od unutarnjih prisila, ograničavajućih i štetnih glasova te predodžbi koje blokiraju autonomno donošenje odluka. Transakcijska analiza za terapijski cilj ima ponovno postizanje autonomije koja se sastoji od tri potencijala:

Svjesnost

Svjesnost znači živjeti ovdje i sada, ali imati na umu prošlost te planirati budućnost. Tako možemo doživjeti svijet neposredno i biti potpuno svjesni realnosti u kojoj se trenutno nalazimo (npr. čuti ptičji pjev, uživati u okusu hrane i sl.).

Spontanost

Spontanost je otvoreno izražavanje osjećaja, želja i potreba. Kada smo spontani možemo birati i slobodni smo izraziti osjećaje na način najprimjereniji trenutnoj situaciji.

Intimnost

Intimnost je sposobnost primanja i davanja ljubavi te iskrenost i otvorenost bez manipulacije i igara. To je neiskvareno i nevino doživljavanje sadašnjosti, pri čemu ljude počinjemo gledati iz stava čuđenja i znatiželje, a ne iz potrebe drugog za sebe.

„Luđak kaže: „Ja sam Abraham Lincoln.“, neurotičar kaže: „Želim biti Abraham Lincoln.“, a zdrava osoba kaže: „Ja sam ja, a ti si ti.“ 

– Friedrich Perls

Područja primjene TA

Psihoterapija

Psihoterapija je originalno i najšire područje primjene TA. Može biti individualna, grupna, obiteljska i za parove. Koristi se u širokom području psihoterapijskih problema: od rješavanja svakodnevnih problema do teških psihičkih poremećaja. Zapravo nema toga čime se transakcijska analiza ne može baviti. Psihoterapija se temelji na tehnikama i intervencijama u svrhu korekcije osjećaja, mišljenja i ponašanja te na oživljavanje i razvijanje onih „umrtvljenih“ potencijala koje osoba odabere. Transakcijska analiza ima dva osnovna načela psihoterapije:

Sklapanje ugovora

Transakcijska analiza naziva se i ugovornom metodom jer psihoterapeut i klijent sklapaju ugovor (ne mora biti u pisanom obliku) kojim se jasno definiraju odgovornosti u zajedničkom radu. Ugovor znači zajedničko definiranje ciljeva i pregovaranje oko njih, gdje svaka strana doprinosi i ima jednaku odgovornost. Kada znamo cilj, možemo prepoznati kada je ostvaren i kada je terapija završena. Ugovor treba biti postavljen tako da ga razumije i osmogodišnje dijete. Tijekom terapije ugovor se može i mijenjati. Dakle, psihoterapeut i klijent preuzimaju zajedničku odgovornost za promjenu koju će klijent napraviti. Upravo ugovor podsjeća klijenta da je on gospodar svoje sudbine, ali i da su terapeut i klijent ravnopravni: terapeut neće raditi na klijentu, a klijent ne očekuje da terapeut radi umjesto njega.

Otvorenost komunikacije

U TA psihoterapiji klijent i psihoterapeut trebaju imati sve informacije o tome što se događa u njihovom zajedničkom radu. Zato je važno imati otvorenu komunikaciju tijekom psihoterapijskog procesa. U tu svrhu, psihoterapeut može ohrabrivati klijenta da uči o TA i razumije TA koncepte, kako bi i sam mogao prepoznati svoje obrasce ponašanja. Svi možemo verbalizirati svoje potrebe i ciljeve te se otvorena komunikacija zahtijeva da bi se izbjegle nejasnoće i manipulacija. Stoga je svoje stavove, moralne postavke, slaganje, neslaganje, pristanak i odbijanje bolje otvoreno iznijeti terapeutu. Cilj otvorene komunikacije je da svatko postane svjestan onoga što radi, osjeća i misli.

Savjetovanje

Neki klijenti ne žele „kopati po prošlosti“, ponekad to nije niti potrebno, a ponekad terapijski proces može biti i vremenski ograničen. Zato se transakcijska analiza može koristiti i za savjetovanje. Savjetodavni rad temelji se na rješavanju problema u sadašnjosti. Savjetovatelj se fokusira na promjene ponašanja tako da klijent nauči efikasno rješavati svoje probleme. Odnos savjetovatelja i klijenta omogućuje klijentu da svakodnevno koristi naučene tehnike i poboljša kvalitetu života.

Organizacije

U organizacijama se transakcijska analiza primjenjuje kao sustav razumijevanja načina na koji organizacije funkcioniraju te kako zadovoljavaju svoje partnere, suradnike i korisnike. Transakcijski analitičari u organizacijama primjenjuju različite tehnike i vještine u rješavanju problema u radu organizacije, upravljanju i korištenju ljudskih potencijala. Transakcijska analiza se u organizacijama pokazala kao odličan alat za komunikaciju unutar organizacije te upravljanje ljudskim potencijalima. 

Odgoj i obrazovanje

U odgoju i obrazovanju transakcijska analiza pomaže boljem razumijevanju procesa rasta i razvoja, učenja, motivacije, uspješnosti, prilagodbe, kreativnosti i komunikacije. Transakcijski analitičari u ovom području imaju vještine i metode za razumijevanje i sustavni pristup povezanosti između ponašanja, učenja, odgoja i školovanja. Svrha ovog područja je postizanje promjena u odgojno-obrazovnom procesu i prevladavanje didaktičke distance između učitelja i učenika. Sve kako bi učenje i razvoj postali prirodni, poticajni i zabavni za obje strane. Transakcijska analiza je odlično pomagalo učiteljima, savjetnicima i instruktorima pri jasnoj i otvorenoj komunikaciji u kojoj se izbjegavaju nepotrebni nesporazumi. 

Svakodnevni život

U svakodnevnom životu transakcijska analiza je primjenjiva gdje god postoji potreba za razumijevanjem ljudi, njihovih odnosa i komunikacije. Također ju mogu koristiti socijalni radnici, medicinsko osoblje, policija, suci, odvjetnici, svećenici i svi drugi koji rade s ljudima.

Zašto sam izabrala TA kao psihoterapijski pravac za rad s klijentima?

TA sam otkrila slučajno na jednom predavanju povodom Tjedna psihologije. Oduševilo me kako ta teorija na zanimljiv i jednostavan način opisuje složena ljudska ponašanja, misli i osjećaje. Odmah nakon predavanja bacila sam se na čitanje knjiga i upoznavajući teoriju imala sam puno aha doživljaja. Tako sam shvatila da je to način na koji želim raditi s klijentima kao psihoterapeut. Zato sam odmah nakon studija psihologije završila i edukaciju iz transakcijske analize – smjer psihoterapija.

Psihoterapija ti može pomoći u rješavanju problema, ostvarivanju promjena ili razvijanju potencijala koje odabereš. Slobodno me kontaktiraj ako želiš krenuti na put osobnog rasta i razvoja uz stručno vodstvo i podršku.

Literatura