Što je mračna trijada? Mračna trijada sastoji se od makijavelizma, narcizma i psihopatije. Podrazumijeva osobine ličnosti koje su neadaptivne, ali ne predstavljaju psihopatologiju jer su još uvijek u normalnom rasponu funkcioniranja. Makijavelizam karakterizira ciničnost prema moralnosti, manipulativnost, nedostatak pridržavanja načela, obmanjivanje, iskorištavanje drugih i usmjerenost prema vlastitom interesu. Narcizam karakterizira superiornost, dominantnost, grandioznost i polaganje […]

Svaki put kada ne govorimo istinu, obmanjujemo druge, ali možemo obmanjivati i sami sebe (obrambeni mehanizmi). Obmana je nesvjesna ako zaista vjerujemo u neku neistinu i prenosimo ju drugima. Svjesna obmana je namjerno iskrivljavanje stvarnosti, s ciljem da navedemo drugoga na pogrešne zaključke. Dva načina svjesnog obmanjivanja su prešućivanje i laganje. Prešućivanje je namjerno izostavljanje

Većina ljudi više voli pričati, nego slušati. Međutim, osim govora, na komunikaciju i odnose s drugim ljudima (privatno i poslovno) velik utjecaj ima i slušanje. U sukobima je često slušanje iz zasjede (slušamo, ali kako bismo uočili pogreške i zatim napali osobu), a svakodnevno koristimo i selektivno slušanje (od svih informacija čujemo samo one koje

Asertivnost je poštivanje vlastitih prava i potreba, ali i samokontrola da izražavanjem istih ne ugrozimo tuđe interese. Kada netko krši naša prava, možemo se suprotstaviti upotrebom asertivnih ja-poruka. Govorom iz „ja” izražavamo ono što osjećamo, a pritom ne osuđujemo i ne prebacujemo odgovornost na drugoga. Tako ne izazivamo obranu, nego potičemo daljnju komunikaciju i suradnju.

Kada smo pod stresom ili nam je ugrožen osjećaj vlastite vrijednosti (a ne usuđujemo se otvoreno govoriti o tome što proživljavamo), najčešće nesvjesno koristimo jedan od manipulativnih komunikacijskih obrazaca (polaze od iskustava i poruka u obitelji te stavova prisutnih u društvu): POMIRIVANJE – izjave poput: „U pravu si, ja sam tu da te usrećim” –

Ljudi često, kada im smeta nečije ponašanje, umjesto ponašanja kritiziraju osobu (npr. netko ne pospremi nešto za sobom i kažeš mu da je lijenčina i nikada ne posprema za sobom). Kritiziranje osobe (npr. ti si lijen, glup, nesposoban, škrt, zločest, lažljivac i sl.) može negativno utjecati na njezino samopouzdanje i samopoštovanje. Kritikom osobe ne možemo

Sukob je situacija u kojoj postoji napetost u međuljudskim odnosima zbog neusklađenih potreba, želja, ciljeva ili načina njihova ostvarenja. Većina ljudi uz sukob veže isključivo negativne pojmove te smatra da je sukob iznimna i destruktivna situacija. Međutim, sukob u odnosima je neizbježan te je nužan rezultat različitih potreba, interesa i stajališta. Sukobi sami po sebi

U svakome od nas, kada smo u odnosu s drugim ljudima, postoji sukob između integriteta i suradnje. Na primjer, s društvom dogovaraš odlazak na večeru i većina kaže da im odgovara petak, ali ti si umoran od posla i više bi ti odgovarala subota. Hoćeš li bez prigovora otići na večeru u petak ili ćeš

Neke naše kognicije (vrijednosti, uvjerenja itd.) se međusobno podržavaju (npr. volim trening i zdravu prehranu), a neke su u konfliktnom odnosu (npr. ne volim svoj posao, ali ga radim jer mi treba novac). Kognitivna disonanca je stanje u kojem istovremeno doživljavamo konfliktne stavove ili stavove i ponašanja (tvrdimo jedno, činimo suprotno). Vodi do psihičke nelagode,

Želja je osjećaj težnje da se nešto posjeduje, postigne ili ostvari. Želja je pokretač koji nas motivira da idemo prema određenom cilju. Kada nešto strastveno želimo, potpuno se posvećujemo ostvarenju te želje i sve drugo nam je manje važno. Želju je važno razlikovati od potrebe. Potreba je biološki određena i njezin uzrok leži u urođenom