Što je pasivna agresija? Vjerojatno ti se više puta dogodilo da si se na nekoga naljutio, ali nisi to htio priznati. U takvim situacijama javlja se nesklad između onoga što govorimo i radimo. To je pasivna agresija: namjeran i maskiran način izražavanja skrivenog osjećaja (koji osoba iz nekog razloga ne želi pokazati otvoreno) kroz različite […]

Na većinu odluka koje donosimo u životu utječu naši stavovi (trajni i dosljedni načini mišljenja prema ljudima, objektima ili idejama). Najveći utjecaj na izgradnju naših stavova imaju obitelj, bliski prijatelji, ali i kultura kojoj pripadamo. Naime, u obitelji usvajamo neki poželjni sustav vrijednosti, prema kojemu formiramo stavove, a kultura ima neke norme i običaje koje

Razna istraživanja su pokazala: • djevojke menstruaciju doživljavaju kao tajnu, izvor srama (npr. kada ostavi mrlju na odjeći), straha, brige i nelagode • većina se osjeća uzrujano i zbunjeno tijekom prve menstruacije • prvo iskustvo menstruacije najčešće podijele samo s majkom, rijetko s očevima • postoji strah da će njihovi prijatelji otkriti da su dobile

Što je mračna trijada? Mračna trijada sastoji se od makijavelizma, narcizma i psihopatije. Podrazumijeva osobine ličnosti koje su neadaptivne, ali ne predstavljaju psihopatologiju jer su još uvijek u normalnom rasponu funkcioniranja. Makijavelizam karakterizira ciničnost prema moralnosti, manipulativnost, nedostatak pridržavanja načela, obmanjivanje, iskorištavanje drugih i usmjerenost prema vlastitom interesu. Narcizam karakterizira superiornost, dominantnost, grandioznost i polaganje

Svaki put kada ne govorimo istinu, obmanjujemo druge, ali možemo obmanjivati i sami sebe (obrambeni mehanizmi). Obmana je nesvjesna ako zaista vjerujemo u neku neistinu i prenosimo ju drugima. Svjesna obmana je namjerno iskrivljavanje stvarnosti, s ciljem da navedemo drugoga na pogrešne zaključke. Dva načina svjesnog obmanjivanja su prešućivanje i laganje. Prešućivanje je namjerno izostavljanje

Većina ljudi više voli pričati, nego slušati. Međutim, osim govora, na komunikaciju i odnose s drugim ljudima (privatno i poslovno) velik utjecaj ima i slušanje. U sukobima je često slušanje iz zasjede (slušamo, ali kako bismo uočili pogreške i zatim napali osobu), a svakodnevno koristimo i selektivno slušanje (od svih informacija čujemo samo one koje

Asertivnost je poštivanje vlastitih prava i potreba, ali i samokontrola da izražavanjem istih ne ugrozimo tuđe interese. Kada netko krši naša prava, možemo se suprotstaviti upotrebom asertivnih ja-poruka. Govorom iz „ja” izražavamo ono što osjećamo, a pritom ne osuđujemo i ne prebacujemo odgovornost na drugoga. Tako ne izazivamo obranu, nego potičemo daljnju komunikaciju i suradnju.

Kada smo pod stresom ili nam je ugrožen osjećaj vlastite vrijednosti (a ne usuđujemo se otvoreno govoriti o tome što proživljavamo), najčešće nesvjesno koristimo jedan od manipulativnih komunikacijskih obrazaca (polaze od iskustava i poruka u obitelji te stavova prisutnih u društvu): POMIRIVANJE – izjave poput: „U pravu si, ja sam tu da te usrećim” –

Ljudi često, kada im smeta nečije ponašanje, umjesto ponašanja kritiziraju osobu (npr. netko ne pospremi nešto za sobom i kažeš mu da je lijenčina i nikada ne posprema za sobom). Kritiziranje osobe (npr. ti si lijen, glup, nesposoban, škrt, zločest, lažljivac i sl.) može negativno utjecati na njezino samopouzdanje i samopoštovanje. Kritikom osobe ne možemo

Sukob je situacija u kojoj postoji napetost u međuljudskim odnosima zbog neusklađenih potreba, želja, ciljeva ili načina njihova ostvarenja. Većina ljudi uz sukob veže isključivo negativne pojmove te smatra da je sukob iznimna i destruktivna situacija. Međutim, sukob u odnosima je neizbježan te je nužan rezultat različitih potreba, interesa i stajališta. Sukobi sami po sebi